Gospodarstvo

Koje  potpore i olakšice mogu ostvariti poduzetnici od Grada Duga Resa ?

Poduzetnici sa sjedištem, odnosno prebivalištem na području Grada Duge Rese mogu ostvariti pravo na potporu za subvencioniranje kamata na kredite za razvoj gospodarstva uključujući i financijski leasing, a  koji su odobreni od poslovnih banaka i drugih pravnih osoba koji posluju na području RH.

Uvjeti, kriteriji i postupak za ostvarivanje prava na subvencioniranje kamata objavljeni su u Odluci Grada Duge Rese o uvjetima za subvencioniranje kamata za razvoj gospodarstva ( Službeni glasnik Grada Duge Rese broj 02/12, 09/12, 04/14) na web stranicama Grada www.dugaresa.hr u rubrici SLUŽBENI GLASNIK.

Pravo na olakšicu u vidu oslobođenja od obveze plaćanja komunalnog doprinosa imaju obveznici koji obavljaju djelatnosti utvrđene Odlukom gradonačelnika kao deficitarne,

sukladno Odluci o deficitarnim djelatnostima  (Službeni glasnik Grada Duge Rese broj 02/10) objavljene na web stranicama Grada www.dugaresa.hr, rubrika SLUŽBENI GLASNIK.

 

Koje potpore za unapređenje poljoprivrede mogu ostvariti poljoprivrednici od Grada Duga Resa ?

Poljoprivrednici s područja Grada mogu ostvariti u 2017. godini sljedeće potpore za unapređenje poljoprivrede:

POTPORE ZA UNAPREĐENJE BILJNE  PROIZVODNJE

• Sufinanciranje polica osiguranja usjeva i nasada (Police koje nisu sufinancirane i Programa ruralnog razvoja)
• Sufinanciranje kupnje sustava za obranu od tuče na voćnjacima i vinogradima (Svi dijelovi za izgradnju sustava)
• Sufinanciranje nabavke opreme za proizvodnju povrća, cvijeća i ostale voćne vrste u zaštićenom prostoru i na foliji (oprema za proizvodnju u plastenicima, folija za plastenike i na otvorenom)
• Sufinanciranje okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta (sufinanciranje kupnje poljoprivrednog zemljišta  koje se nalazi u neposrednoj blizini vlastitog zemljišta  radi okrupnjavanja)
• Sufinanciranje kupnje i izgradnje akumulacijskog sustava i sustava za navodnjavanje u povrtljarstvu i voćarstvu (kupnja opreme za akumulaciju vode i sustava za navodnjavanje, izgradnju akumulacijskog sustava)

POTPORE ZA PROJEKTNU DOKUMENTACIJU

• Sufinanciranje dokumentacije za izgradnju novih objekata u funkciji poljoprivredne proizvodnje (idejni, glavni, izvedbeni projekt) za smještaj stoke.
• Sufinanciranje troškova izrade poslovnog plana i investicijske studije u funkciji poljoprivredne proizvodnje  (izrada poslovnog plana i investicijske studije  ukoliko nisu sufinancirani iz Programa ruralnog razvoja

POTPORE ZA KAPITALNA ULAGANJA

• Sufinanciranje opremanja novih smještajnih kapaciteta na poljoprivrednim gospodarstvima  za smještaj gostiju s ciljem razvoja seoskog turizma
• Sufinanciranje opremanja objekata za izravnu prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na poljoprivrednom gospodarstvu
• Sufinanciranje kamata na kredite za razvoj gospodarstva za unapređenje poljoprivrede

POTPORE ZA UNAPREĐENJE SEKTORA STOČARSTVA

• Sufinanciranje osjemenjivanja goveda i krmača
• Sufinanciranje polica osiguranja životinja (Police osiguranja koje nisu sufinancirane iz Programa ruralnog razvoja)
• Sufinanciranje kupnje i ostavljanja  bređih junica (troškovi kupnje i ostavljanja)
• Sufinanciranje izgradnje laguna i deponija za kruti stajski gnoj (građevni materijal za izgradnju u skladu sa Zakonom o gradnji)

Uvjeti, kriteriji i postupak za ostvarivanje prava na korištenje potpora za unapređenje poljoprivrede u 2017. godini  objavljeni su u Programu potpora poljoprivredi i ruralnom razvoju na području Grada Duge Rese za 2017. godinu (Službeni glasnik Grada Duge Rese broj 07/16) na web stranicama Grada www.dugaresa.hr u rubrici SLUŽBENI GLASNIK i u rubrici GOSPODARSTVO.

Grad u cijelosti  oslobođa od plaćanja komunalnog doprinosa  obveznike u postupku legalizacije  postojećih građevina  poljoprivredne namjene temeljem Zakona  o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (NN 86/12) za vrijeme trajanja navedenog zakona i za podnijete zahtjeve za legalizaciju objekta do 30. 06. 2013. godine.

Uvjeti, kriteriji i postupak za ostvarivanje prava oslobađanja od plaćanja komunalnog doprinosa obveznicima -poljoprivrednicima, objavljeni su u Odluci o komunalnom doprinosu (Službeni glasnik Grada Duge Rese broj 09/04, 07/11, 01/13) na web stranicama Grada www.dugaresa.hr u rubricI SLUŽBENI GLASNIK.  

 

Koji su moguć oblici raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu RH ?

Raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu RH moguće je ostvariti sljedećim oblicima raspolaganja:

• Zakup
• Prodaja izravnom pogodbom
• Zamjena poljoprivrednog zemljišta
• Zakup zajedničkih pašnjaka
• Privremeno raspolaganje
• Davanje na korištenje bez javnog poziva

Što je  sve potrebno prikupiti za zakup od dokumentacije, koje obrasce je potrebno pribaviti i ispuniti i tko prikuplja dokumentaciju?

(1) Sukladno izmjenama Pravilnika o dokumentaciji potrebnoj za raspisivanje javnog poziva za zakup, zakup za ribnjake i zamjenu poljoprivrednog zemljišta  u vlasništvu RH  („Narodne novine „br. 45/14), dokumentacija potrebna za raspisivanje javnog poziva za zakup poljoprivrednog zemljišta je sljedeća:

1. a) popunjeni obrazac zahtjeva s popisom katastarskih čestica za koje se traži raspisivanje javnog poziva,
2. b) uvjerenje jedinice lokalne samouprave da poljoprivredno zemljište nije dano u neki od oblika raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem,

(2) Obrazac zahtjeva  (Obrazac 1.) za dokumentaciju potrebnu za raspisivanje javnog poziva za zakup nalazi se na mrežnoj stranici Agencije za poljoprivredno zemljište http://www.zemljiste.mps.hr/ pod naslovom Obrasci, i podnosi ga fizička ili pravna osoba za poljoprivredno zemljište u vlasništvu RH o kojem se podaci nalaze u Prilogu 1. Zahtjeva. Zahtjev se podnosi nadležnoj Jedinici lokalne samouprave, odnosno Gradu Dugoj Resi.

(3) Popunjeni obrazac zahtjeva  (Obrazac 1.) zajedno s pripadajućom dokumentacijom, šalje Jedinica lokalne samouprave, odnosno Grad Duga Resa, elektronički na mail adresu navedenu na mrežnoj stranici Agencije, ili iznimno putem telefaksa.«

Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države daje se u zakup i zakup za ribnjake putem javnog poziva na rok od 50 godina. Odluku o raspisivanju javnog poziva i Odluku o dodjeli zakupa donosi Agencija na prijedlog Povjerenstava za dodjelu zakupa na poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske kojeg čine tri predstavnika Agencije i dva predstavnika jedinice lokalne samouprave na čijem području se zemljište nalazi, od kojeg jednog predstavnika određuje predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave odnosno Gradska skupština Grada Zagreba, a drugog predstavnika izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave.

Koji su uvjeti za prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH ?

Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države iznimno se može prodati izravnom pogodbom po tržišnoj cijeni koju utvrđuje Agencija, u sljedećim slučajevima:

1. a) jednokratno, za katastarske čestice poljoprivrednih površina koje graniče sa zemljištem podnositelja zahtjeva, a nalaze se izvan proizvodno – tehnoloških cjelina, čija veličina nije veća od 1 ha,
2. b) za katastarske čestice do kojih se može pristupiti samo preko zemljišta u vlasništvu podnositelja zahtjeva u svrhu okrupnjavanja, a površina katastarske čestice koja se prodaje manja je od površine zemljišta u vlasništvu podnositelja zahtjeva,
3. c) za katastarske čestice za koje je pribavljena dokumentacija za gradnju poljoprivrednih objekata,
4. d) za katastarske čestice poljoprivrednog zemljišta koje koriste korisnici kuća u vlasništvu Republike Hrvatske kojima upravlja Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama,
5. e) kada je Republika Hrvatska suvlasnik s podnositeljem zahtjeva, a suvlasnički dio Republike Hrvatske manji je od suvlasničkog dijela podnositelja zahtjeva.

Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države prodaje se izravnom pogodbom ako zainteresirana osoba podnese zahtjev Agenciji kojem prilaže dokaz o ispunjavanju uvjeta.

Obrazac zahtjeva za prodaju izravnom pogodbom možete preuzeti  na mrežnim stranicama Agencije u rubrikama Dokumenti i Obrasci.

Obavijest o podnesenom zahtjevu Agencija je dužna objaviti na oglasnoj ploči jedinice lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba, na čijem se području poljoprivredno zemljište nalazi i na internetskoj stranici Agencije.

Ako je više osoba podnijelo zahtjev za isto poljoprivredno zemljište u vlasništvu države kupac se utvrđuje javnim nadmetanjem. Odluku o prodaji izravnom pogodbom donosi Agencija.

Agencija ima pravo nazadkupnje poljoprivrednog zemljišta prodanog izravnom pogodbom, po istoj cijeni po kojoj je kupljeno. Metodologiju utvrđivanja cijene pravilnikom propisuje ministar, na temelju karakteristike, položaja i drugih osobitosti za utvrđivanje vrijednosti poljoprivrednog zemljišta.

Ugovorom o prodaji može se ugovoriti obročna otplata iznosa kupoprodajne cijene. Ugovor o prodaji s obročnom otplatom kupoprodajne cijene mora sadržavati odredbu kojom se dopušta uknjižba prava vlasništva na ime kupca samo uz istodobnu uknjižbu založnog prava u korist Republike Hrvatske.

Rok obročne otplate ne može biti duži od 10 godina.

Vlada Republike Hrvatske može donijeti odluku o prodaji poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države za katastarske čestice koje se nalaze izvan proizvodno – tehnoloških cjelina, čija veličina nije veća od 1 ha, kako bi ostvarila društveno – gospodarske i strateške ciljeve u poljoprivredi. Odluku Vlade Republike Hrvatske provodi Agencija putem javnog poziva za prodaju.

Pravo prvenstva na javnom pozivu za prodaju imaju nositelji obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, zadruge koje se bave poljoprivrednom djelatnošću ili čiji su zadrugari poljoprivredni proizvođači i druge fizičke ili pravne osobe koje su sudjelovale u javnom pozivu, a koje imaju prebivalište, odnosno sjedište, najmanje dvije godine do objave javnog poziva na području jedinice lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba, za koju se raspisuje javni poziv.

Sredstva ostvarena od prodaje izravnom pogodbom prihod su proračuna jedinice lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba, na čijem se području poljoprivredno zemljište nalazi, a namijenjena su isključivo za provedbu komasacije poljoprivrednog zemljišta te sufinanciranje aktivnosti izrade programa, projekata i ostalih dokumenata neophodnih za provedbu mjera potpore iz Programa ruralnog razvoja 2014-2020., a čija se izrada ne sufinancira kroz mjere potpore iz toga Programa, čiji su korisnici jedinice lokalne samouprave.

 

Koji su uvjeti i procedure za zamjenu poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH ?

Poljoprivredno zemljište u vlasništvu RH izvan proizvodno – tehnološke cjeline može se zamijeniti za poljoprivredno zemljište u vlasništvu fizičkih ili pravnih osoba, koje je približno iste vrijednosti i nalazi se na području iste ili susjedne jedinice lokalne samouprave, radi ekonomičnijeg iskorištavanja i stvaranja povoljnijih uvjeta za poljoprivrednu proizvodnju.

Dokumentaciju za poljoprivredno zemljište u vlasništvu fizičkih ili pravnih osoba Agenciji dostavlja podnositelj zahtjeva. Dokumentaciju za poljoprivredno zemljište u vlasništvu države Agenciji dostavlja jedinica lokalne samouprave, odnosno Grad Zagreb ili fizička ili pravna osoba.

Odluku o zamjeni poljoprivrednog zemljišta donosi Agencija na temelju dostavljene dokumentacije.

Na osnovi odluke o zamjeni poljoprivrednog zemljišta ravnatelj Agencije u ime Republike Hrvatske i podnositelj zahtjeva za zamjenu sklapaju ugovor o zamjeni u pisanom obliku.

Porez na promet nekretninama ne plaćaju osobe koje stječu nekretnine u postupku zamjene poljoprivrednog zemljišta s Republikom Hrvatskom.

Poljoprivredno zemljište iz ugovora o zamjeni koje je postalo vlasništvo države uvrštava se u Zemljišni fond.

Obrasci za zamjenu su dostupni na mrežnim stranicama Agencije u rubrici Dokumenti i Obrasci.

Što je zajednički pašnjak?

Zajednički pašnjak je proizvodno – tehnološka cjelina poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države koje je u naravi pašnjak, livada, sjenokoša i neplodno zemljište namijenjeno zajedničkoj ispaši stoke i peradi, a može se nalaziti unutar ili izvan područja ekološke mreže. Agencija vodi Registar zajedničkih pašnjaka.

Zajednički pašnjak daje se u zakup fizičkoj ili pravnoj osobi putem javnog poziva na rok od pet godina.

Tko može zakupiti zajednički pašnjak?

Agencija za poljoprivredno zemljište vodi Registar zajedničkih pašnjaka i raspisuje javni poziv da zakup zajedničkih pašnjaka na rok od pet godina.

Zajednički pašnjak daje se u zakup zainteresiranim ponuditeljima, fizičkim i pravnim osobama koje su vlasnici stoke i upisane su u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava te zadrugama organiziranim u svrhu zajedničke ispaše na zajedničkim pašnjacima, čiji su članovi vlasnici stoke i upisani su u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava. Svaki odabrani ponuditelj dobiva u zakup fizički neodređeni dio zajedničkog pašnjaka u površini proporcionalnoj broju uvjetnih grla stoke kojih je vlasnik, odnosno proporcionalno broju uvjetnih grla stoke čiji su vlasnici članovi zadruge.

Prednost pri odabiru imaju ponuditelji s prebivalištem, odnosno sjedištem na području jedinice lokalne samouprave gdje se zajednički pašnjak nalazi ili s prebivalištem, odnosno sjedištem na području susjedne jedinice lokalne samouprave, najmanje dvije godine do objave javnog poziva.

Zakupnici zajedničkog pašnjaka obvezni su sklopiti sporazum o korištenju zajedničkog pašnjaka koji im je dan u zakup, u roku 30 dana od dana sklapanja ugovora o zakupu zajedničkog pašnjaka, radi utvrđivanja međusobnih prava i obveza zakupnika koja proizlaze s osnova korištenja zajedničkog pašnjaka. Ugovor o zakupu zajedničkog pašnjaka raskida se ukoliko zakupnici ne sklope sporazum o korištenju zajedničkog pašnjaka u navedenom roku.

Obrazac za dostavu podataka o zajedničkom pašnjaku možete pronaći u rubrici Obrasci.

Za  sve dodatne informacije svoje upite možete slati na adresu: pasnjaci@zemljiste.mps.hr

Koja je procedura zakupa zajedničkog pašnjaka?

Zajednički pašnjak daje se u zakup zainteresiranim ponuditeljima, fizičkim i pravnim osobama koji su vlasnici stoke i upisani su u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava te zadrugama organiziranim u svrhu zajedničke ispaše na zajedničkim pašnjacima, čiji su članovi vlasnici stoke i upisani su u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava. Svaki odabrani ponuditelj dobiva u zakup fizički neodređeni dio zajedničkog pašnjaka u površini proporcionalnoj broju uvjetnih grla stoke kojih je vlasnik, odnosno proporcionalno broju uvjetnih grla stoke čiji su vlasnici članovi zadruge.

Prednost pri odabiru imaju ponuditelji s prebivalištem, odnosno sjedištem na području jedinice lokalne samouprave gdje se zajednički pašnjak nalazi ili s prebivalištem, odnosno sjedištem na području susjedne jedinice lokalne samouprave, najmanje dvije godine do objave javnog poziva.

Agencija donosi odluku o dodjeli zakupa zajedničkog pašnjaka.

Na osnovi odluke o dodjeli zakupa ravnatelj Agencije i podnositelji ponude sklapaju ugovor o zakupu zajedničkog pašnjaka u pisanom obliku.

Tko može privremeno raspolagati poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu RH i koje su procedure?

Za poljoprivredno zemljište u vlasništvu države koje je pogodno za poljoprivrednu proizvodnju, a za koje nisu sklopljeni ugovori o zakupu Agencija može sklopiti ugovor o privremenom korištenju s fizičkim ili pravnim osobama na njihov zahtjev, i to s dosadašnjim posjednicima:

1. a) kojima su istekli ugovori o zakupu poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države i koji su u mirnom posjedu istog,
2. b) koji su koristili poljoprivredno zemljište u vlasništvu države bez ugovora, o čemu dostavljaju potvrdu jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave uz zahtjev i u mirnom su posjedu istog,
3. c) koji su koristili zajedničke pašnjake u vlasništvu države bez ugovora, o čemu dostavljaju potvrdu jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave uz zahtjev i u mirnom su posjedu istog.

Ugovor se može sklopiti ako su fizičke ili pravne osobe platile sve obveze s osnove korištenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države, o čemu dostavljaju izjavu.

Ugovor se sklapa na rok do pet godina, odnosno do sklapanja ugovora o zakupu poljoprivrednog zemljišta ili zakupu zajedničkih pašnjaka, odnosno drugog oblika raspolaganja poljoprivrednim zemljištem.

Korisnici poljoprivrednog zemljišta iz točke a) dužni su plaćati naknadu u visini iznosa koji je bio ugovoren po prijašnjem ugovoru.

Korisnici poljoprivrednog zemljišta iz točke b) i c) dužni su plaćati naknadu u visini iznosa dvostruke početne zakupnine.

Ugovor o privremenom korištenju ne može se sklopiti za ribnjake u vlasništvu države.

Obrasci su na raspolaganju na mrežnim stranicama Agencije u rubrici dokumenti i obrasci.

 

Da li postoji mogućnost davanja zemljišta na korištenje bez javnog poziva ?

Iznimno, poljoprivredno zemljište u vlasništvu države Agencija može dati na korištenje bez javnog poziva znanstveno – nastavnim institucijama iz područja poljoprivrede, kaznionicama i ustanovama koje u obavljanju svoje djelatnosti imaju potrebu za poljoprivrednim zemljištem, a njihov je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica područne (regionalne)  samouprave.

Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države može se dati na korištenje za potrebe stručnog i znanstveno – nastavnog rada, rehabilitaciju i socijalizaciju ili druge potrebe poljoprivredne namjene, na rok do 25 godina, i to:

– do 10 ha – bez naknade,

– od 10 ha do 100 ha – uz naknadu u visini 50% zakupnine na području na kojem se poljoprivredno zemljište nalazi,

– više od 100 ha – uz naknadu u visini 100% zakupnine na području na kojem se poljoprivredno zemljište nalazi.

Zahtjev za davanje na korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH bez javnog poziva podnosi se Agenciji.

Sastavni dio zahtjeva je i Gospodarski program. Odluku o davanju na korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH bez javnog poziva donosi Agencija uz suglasnost Ministarstva.

Ravnatelj Agencije u ime Republike Hrvatske i podnositelj zahtjeva sklapaju ugovor o davanju na korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH u pisanom obliku.

Obrazac zahtjeva za davanje na korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH bez javnog poziva dostupan je na mrežnim stranicama Agencije u rubrici Dokumenti i Obrasci.

 

Što je komasacija ?

Zaokruživanje razbacanih imanja, osobito zemljišta. Okrupnjavanje zemljišnog posjeda; mjere agrarne politike kojom se želi smanjiti broj parcela što ih obrađuje poljoprivrednik ili farmer.